ŠTo poremećaji mozga otkrivaju MR?

Snimanje magnetske rezonancije ili MRI skeniranje mozga može biti koristan dijagnostički alat za mnoge različite uvjete. Međutim, njihova je sposobnost dijagnosticiranja stanja poput duševne bolesti još uvijek ograničena. MRI se može koristiti za dijagnosticiranje poremećaja koji uzrokuju promjene u mozgu kao što su krvarenje, promjene u moždanom tkivu ili strukturi poput oteklina mozga i infiltrativnih poremećaja kao što su upala ili tumori mozga.

Video dana

Poremećaji povezani s moždanim udarom

MRI može se koristiti za dijagnosticiranje moždanog udara, koji se javlja kada prestane protok krvi u mozgu. Dvije glavne vrste moždanog udara su ishemična, uzrokovana nedostatkom kisika koji dopire do moždanog tkiva zbog suženja ili blokade arterija i hemoragičnih, uzrokovanih slomljenom venom ili arterijom. MRI je osobito korisna u dijagnosticiranju ishemijskih poteza, jer su suptilniji i trebaju veću rezoluciju da ih se vidi. Magnetska rezonancija s angiografijom ili MRA može biti korisna u dijagnosticiranju aneurizme mozga, slabih područja arterija koja se izbušuju poput balona i mogu uzrokovati udarce ili druge komplikacije. MRI ne otkriva svježu krv, kao i kompjutoriziranu tomografiju, ili CT, skenira, i često se koriste za dijagnosticiranje hemoragijskih poteza.

MRI može biti korisna u dijagnosticiranju moždanih cista i tumora, posebno vrlo malih ili onih koji su u područjima koja druge tehnike snimanja poput CT-a ne mogu dobro vizualizirati. Ponekad se prije MRI može ubrizgati posebna boja u mozak kako bi se vidjela razlike u susjednim područjima tkiva mozga. To omogućuje liječnicima da pronađu teško otkrivene tumore mozga i ciste koje se ne mogu locirati drugim sredstvima.

Ostali uvjeti

MRI je bolja od drugih oblika snimanja za dijagnosticiranje određenih infekcija mozga ili stanja koja dovode do upale krvnih žila nazvanih vaskulitis. MRI također može otkriti apscese mozga, zbirke gnojova u mozgu uslijed infekcije ili ozljede. MRI je vrlo važna u dijagnozi multiple skleroze i može otkriti stanje u do 95 posto ljudi koji ga imaju zbog svoje sposobnosti otkrivanja suptilnih promjena u tkivu mozga.MRI može biti vrlo korisno u pomaganju dijagnosticiranju hormonskih poremećaja koji utječu na mozak, kao što su problemi s hipofizom ili Cushingov sindrom. Dok MRI skeniranje sama ne može se koristiti za dijagnosticiranje stanja kao što su Alzheimerova bolest ili Parkinsonova bolest, oni su korisni u vizualizaciji promjena mozga u tim poremećajima i pomažući u dijagnozi.