Li vježba otpušta dopamin?
Sadržaj:
- Vježba je korisna za ublažavanje depresije, a to se misli da je posljedica djelovanja fizičke aktivnosti na sintezu neurotransmitera. Dopamin može imati određenu ulogu u borbi protiv stresa i suzbijanju depresije djelujući na limbički sustav, dio mozga koji je važan u emocionalnom odgovoru. U članku objavljenom u "Neuro endokrinološkom pismu" u 2010. godini pronađeno je "blisko povezivanje s kretanjima, nagradama i motivacijskim krugovima mozga koji su posebno vezani za limfne strukture i endogeni signalizaciju dopamina, morfina i dušikovog oksida."
- Neke škole misli smatraju pretilost kao oblik ovisnosti o hrani. Kao i kod svih ovisnih ponašanja, potrošnja hrane koja rezultira pretilosti izaziva otpuštanje dopamina u jezgri accumbens kao odgovor na hranu. Naravno, vježba se protivi pretilosti spaljivanjem kalorija, ali povećanjem sinteze dopamina u jezgri accumbens, ona također može pomoći da se suprotstavi mehanizmima ovisnosti o hrani. Potencijal vježbanja u borbi protiv alergija na hranu raspravlja se u radu objavljenom u "The Journal of Experimental Biology" 2011. godine. Parkinsonova bolest je neurološko stanje koje karakterizira mišićna krutost, nedostatak dobrovoljnih pokreta i drhtanje. Stanje je uzrokovano degeneracijom dopaminske stanice u dijelu mozga nazvanog bazalnih ganglija. Promicanjem sinteze dopamina vježbanje može pomoći u suzbijanju nekih simptoma Parkinsonove bolesti. Rad objavljen u časopisu "Journal of Neuroscience" iz 2007. godine rezultirao je potporom ove teorije pomoću mišjih modela.Giselle Petzinger, glavni istraživač studije, izjavilo je za "Science Daily" da "preživjele dopaminske stanice u našim životinjskim modelima koje simuliraju one s kojima Parkinsonovi pacijenti pate" podvrgnuti intenzivnoj tjelovježbi čini se da teže rade. "
Dopamin je neurotransmiter - molekula koju neuroni oslobađaju kako bi međusobno komunicirali - koji je sintetiziran iz aminokiselinske tirozine. Povećanjem količine dopamina u određenim područjima mozga, vježbanje može ostvariti niz zdravstvenih prednosti koje mogu potaknuti pozitivno blagostanje, pa čak i suprotstavljati negativnim mentalnim stanjima. Iako je velik dio istraživanja novi i mora se potvrditi budućim istraživanjima, potencijal vježbanja u podupiranju mentalnog zdravlja je obećavajuća.
